LibreOffice ili OpenOffice? Zašto postoje dvije opcije otvorenog koda za ono što izgleda kao isti uredski paket? Sve je započelo s OpenOffice.org, originalnom opcijom otvorenog koda koja je podijeljena u dva različita projekta: trenutni Apache OpenOffice i LibreOffice. Postojala je i treća opcija tvrtke Oracle, ali ona više nije bila otvoreni izvor i ubrzo je ukinuta. Druga dvojica, protagonisti ovog članka, i dalje postoje i objavljuju ažuriranja, ali koje su razlike između njih dvoje? Koje je bolje?
U ovom ćemo članku objasniti razlike između LibreOffice i OpenOffice, ili barem one najistaknutije. Uz to ćemo napraviti i mali pregled istorije, što će nam pomoći da shvatimo šta se dogodilo: Je li to bio razvod? Jesu li izgledali loše? Postoji li opcija koja mi daje mnogo više od druge i koja vrijedi? Da li deinstaliram LibreOffice iz Ubuntu-a i instaliram OpenOffice? Sve odgovore ćete otkriti u nastavku.
LibreOffice i OpenOffice koriste isti otvoreni izvor
Prvo moramo znati zašto postoje dvije verzije ako obje koriste isti OpenOffice.org kôd. To ćemo shvatiti zavirivši u prošlost: Sun Microsystems je 1999. godine kupio uredski paket StarOffice. Godinu dana kasnije, Sun je objavio softverski kod Star Office a besplatni uredski paket preimenovan je u OpenOffice. Projekt se nastavio razvijati zahvaljujući zaposlenicima Sun-a i nekim volonterima, omogućavajući svima da koriste OpenOffice, uključujući nas korisnike Linuxa.
U 2011, Sun Microsystems kupio je Oracle. Tada su se sve zaokrenule: vlasnici Jave preimenovali su StarOffice u Oracle Open Office, pokušavajući stvoriti zabunu. Ubrzo nakon toga, prekinuo je projekat. Većina volontera napustila je projekt i stvorila LibreOffice, a softver zasnovan na OpenOffice.org kodnoj bazi. Većina Linux distribucija, uključujući Ubuntu i njegove okuse, prešla je na LibreOffice.
Činilo se da su mu OpenOffice odbrojani dani, ali Oracle je poklonio brend OpenOffice i njegov kôd fondaciji Apache. Ono što danas svi znamo kao OpenOffice zapravo je Apache OpenOffice i razvijeno je pod njegovim Apacheovim kišobranom i licencom.
Razlike između LibreOffice i OpenOffice
I tu bismo imali prvu razliku između obje opcije: LibreOffice se brže razvijao, češće objavljivanje verzija. OpenOffice je još uvijek živ, a Apache je izdao beta 4.1 u martu 2014. Najnovija dostupna verzija objavljena je 18. novembra 2018. i to je v4.1.6.
Obje opcije su dostupne za sva tri operativna sistema Desktop: Windows, macOS i Linux. Obje nude iste aplikacije za obradu teksta, proračunske tablice, prezentacije i baze podataka. Dvije opcije su vrlo slične jedna drugoj i dijele većinu koda.
-
- Pisac u LibreOffice
-
- Writer u OpenOffice
Razlika je očigledna. Dok OpenOffice Writer prikazuje a puna traka opcija s desne strane, LibreOffice ima sliku sličniju onoj koju vidimo u Microsoft Word-u. Ovako izgledaju prema zadanim postavkama, a LibreOffice ima istu opciju. Ako ga aktiviramo iz opcija, one bi praktično bile iste.
S druge strane, prema zadanim postavkama imamo brojač riječi u stvarnom vremenu u LibreOfficeu, dok će ovaj put biti u OpenOfficeu gdje ćemo morati ići na opcije za aktiviranje ove funkcije. LibreOffice takođe uključuje integrirani držač dokumenata ili ugrađena, opcija koja se može aktivirati iz Datoteka / Svojstva / Font. Na ovaj način dokument mora izgledati jednako na bilo kojem operativnom sistemu. Ova opcija nije dostupno u OpenOffice-u. Tačka za LibreOffice.
pisac je primjer koji smo odabrali za usporedbu. Poanta je u tome da su razlike toliko male u svim aplikacijama da bi razgovor o njima bio dugotrajan i suvišan.
Različite vrste licenci
Kôd bočne trake OpenOffice kopirao je i uklopio LibreOffice. Projekt Apache OpenOffice koristi Apache licenca, dok LibreOffice koristi dualnu licencu LGPLv3 i MPL. To znači da LibreOffice može uzeti OpenOffice kôd i ugraditi ga u vaš uredski paket, ali ne i obrnuto.
S obzirom da je LibreOffice razvilo više ljudi i njihova veća zajednica, nove mogućnosti i ideje pojavljuju se ranije u LibreOffice. Mnoge opcije uredskog paketa koje je odabrao Ubuntu još nisu dosegle OpenOffice. Također, kada OpenOffice ima dobru ideju, LibreOffice je može implementirati gotovo trenutno i sa istim kodom, nešto što nije suprotno za vrste licenci. Nova točka za LibreOffice.
Koju opciju odabrati?
Pa, ovo je svačija odluka, ali ja više volim LibreOffice za:
- Najveća zajednica programera.
- Oni mogu implementirati novosti u OpenOffice bez problema s licenciranjem.
- Češća ažuriranja.
- Standardno se instalira u X-buntu.
Zašto biste odabrali OpenOffice? Pa, jednom sam pročitao što je bilo sjajno u nekim operativnim sistemima, među kojima su bili Debian i Ubuntu. Jedna od pozitivnih poanta Debiana je da promjene koje donosi dolaze manjom brzinom nego u Ubuntuu, što ga čini robusnijim i općenito pouzdanijim operativnim sistemom od onog koji je razvio Canonical. To bismo mogli primijeniti na OpenOffice: to što im treba više vremena za pokretanje novih stvari to osigurava ono što imaju uvijek će biti uglađenije. U najgorem slučaju mogli bismo pronaći jednu ili nekoliko grešaka koje će vrlo brzo biti ispravljene.
Naravno: imajte na umu to morat ćemo ga preuzeti sa vaše web lokacije, nešto što takođe imamo veze s drugim poznatim softverom poput Google Chromea. Kao i kod Google pretraživača, i u službenim Ubuntu repozitorijima postoje opcije otvorenog koda, a Chromium pretraživači su najpristupačnija opcija. Ali mislim da je slučaj Chrome-a drugačiji jer, na primjer, ni Chromium ni drugi pretraživač zasnovan na Googleu nisu kompatibilni s nekim ekstenzijama, poput Movistar Plus.
Postoji opcija dostupna iz OpenOffice-a poput snap pack, ali samo za programere. S obzirom da govorimo o softveru koji se obično koristi za rad, ne bih preporučio da ga preuzmete i instalirate korisnicima koji nisu programeri.
Uzimajući u obzir sve navedeno u ovom članku: Šta dobivate: LibreOffice ili OpenOffice?
Slobodno istinu
Pa, istina je da sam počeo s openoffice-om, ali samo sam ušao u oracle i odmah prešao na libreoffice i ovo je osnovni paket koji koristim.
LibreOffice je premašio moja očekivanja
Vrlo dobra recenzija, veliko hvala na razmjeni i na informacijama.
Koristio sam samo Open, ali nakon što pročitam ovo, pokušat ću Libre
Pa, imam dobar dojam o Apache Foundation, tako da uvijek imam OpenOffice gotovo ažuran, ali LibreOffice se koristi jer ima bolje Macros funkcije (na primjer) od samog MS Excel-a.
Sve to kada moram koristiti dokumente izrađene u .doc ili .xls, na svom Macintosh-u
Pored toga, lijepo je preuzeti aplikaciju putem P2P-a
Sviđaju mi se obje, zapravo im je vrlo ugodno raditi. Zapravo su mi obje puno pomogle.
Nakon pročitanih informacija, mislim da ću ostati i isprobati LibreOffice, hvala na doprinosu.
Osobno mislim da su razlike za "pješice" korisnike gotovo zanemarive. Druga stvar su stručnjaci i programeri, što nije moj slučaj. Međutim, volio bih da članak ima veći utjecaj na osnovna pitanja, kao što su lokacija ikona, raznolikost i lakoća pronalaska opcija ... itd.
Bez sumnje LibreOffice, male razlike koje idu daleko.
Mogu li se instalirati istovremeno?
Da, obje sam instalirao i naizmjence ih koristim, iako je libreoffice bolji, ima manje grešaka i kažem da ovo više volim openoffice.
Dajući prednost openoffice-u (zbog estetike i lakoće, mislim) moram reći da je libreoffice bolji za probleme kompatibilnosti. Na primjer, dogodio sam se sa praktičnim radom fakulteta da je usred virtualnog predavanja učitelj prošao .docx napravljen riječju iz OneDrive-a, a kada sam ga otvorio otvorenom, imao je grešaka poput toga što nije mogao vidjeti sadržaj koji bili unutar kutije; to su bili kodovi koje sam trebao kopirati da bih ih mogao koristiti, tako da sam u tom trenutku shvatio da open ima greške koje u trenutku radnje mogu zakomplicirati stvari, pa bih rekao da bi libreoffice trebao igrati na sigurno.
Nešto privlači moju pažnju je da openoffice koristi manje RAM-a nego besplatni, minimizira razliku: otvoreno 25mb i besplatno 60mb, više nego duplo. Iako su oni samo megabajti, kao student sistema, taj detalj mi privlači pažnju
Libreoffice, iako je teoretski nadmašio Openoffice po pitanju ažuriranja, druga nepobitna istina je da je postao izuzetno težak, ne u veličini paketa, već u pogledu potražnje za resursima procesora i RAM memorije, što je problem kada promovirate Linux za stari i / ili računari s malim resursima, iako iako operativni sistem izvrsno radi, ta iluzija prestaje kad Libreoffice učitate s umjereno velikim dokumentom i ogorči vas kad vidite kako okretanje stranice u programu Writer traje pola sekunde, nije fluidno i daje vam dojam da će se u svakom trenutku navedena aplikacija zamrznuti.
Tokom dugog rada u okruženju MS Windows do početka 2020. godine, pokušao sam napustiti Openoffice i trajno se prebaciti na Libreoffice, ali to je bilo nemoguće.
Sad sam koristio Linux Mint xfce, probao sam Libreoffice devu, završio sam je s deinstalacijom, zatim sam instalirao Openoffice za Linux i premda je to tečno funkcioniralo, shvatio sam da Apache dječaci izdaju verzije za Linux bez truda da je testiraju u navedenom okruženju, ostavlja vas osjećaj da između Libreoffice-a i Openoffice-a ubijaju standard Open Document.
Čini se da je Libre Office mnogo prijatniji od Open Officea.
Istina, OpenOffice manje teži mašinama koje već imaju svoje godine.
LibreOffice je postao glomazan čak i za pokretanje.
Pokušao sam dvadeset hiljada puta da se prebacim na LibreOffice u sustavu Windows, ali to me košta iako očigledno imaju iste mogućnosti, ali za 7 eura mjesečno uvijek imam najnoviju verziju Microsofta 365 i Tb prostora za pohranu i za ono što imam koristite ga domaće, pretpostavljam da mi je sve ostalo; tako da sa prethodnim prostorijama ne znam šta mogu učiniti da ne platim 7 eura x12.
Salu2
Koristite OpenOffice nekoliko godina, sa sjajnim rezultatima: prijateljski, kompatibilni i moćniji od Micro Soft Officea. Ono što mi je uvijek nedostajalo je da nema računara s nekom unaprijed instaliranom verzijom Linuxa. Zašto moram da kupujem Microsoft Windows kada kupujem računar? Dobro sam se snašao u Ubuntuu.
Program za obradu teksta mora biti logičan u svojim koracima da bi razradio tekst i stavio slike itd. i uvijek biste trebali imati stranicu SETUP sa fontovima, veličinom stranice i izgledom stranice (broj stupaca na stranici). Za izradu knjiga - potrebni su naslovnice, naslovnice i glavna stranica. Zbog toga mi se svidio Adobe Page maker. MS Office sada pokazuje ogromne probleme ako radite mišem, a to se događa i u programu Excel. Naredbe miša su neprecizne, ne pokorava se, reže riječi gdje želi, a sve u svemu glavobolja je raditi s ovim programom. Takođe kod lijepljenja fotografija i opisa fotografija to stvara probleme. I to sam primijetio u Open Officeu, što po mom mišljenju nije logičan program, miš takođe radi lude stvari ili se ne pokorava, a lijepljenje fotografija je veliki problem. Sada ću pogledati kako se radi s Libre Officeom ili bih li ga trebao baciti kao Open Office. Nadam se da je Libre Office bolji.