Već dugo smo povezani na internet. Sve je počelo s društvenim problemom, s nekim IRC chatovima koji su danas gotovo nestali, ustupajući mjesto WhatsAppu, Facebooku i drugim servisima poput onih koji se nude na mreži Matrix, gdje se hostuju različiti projekti vezani za Linux. U skorije vrijeme, rad na daljinu je naglo skočio, pa je jasno da je važno imati a dobra stopa interneta.
Sjećam se kada su nas na času zamolili da uradimo vježbu: morali smo zamisliti da nas klijent pita za savjet da ugovorimo internetsku cijenu. Moralo je biti dobro, lijepo i jeftino, i ponuda fiksni i mobilni internet. Ova vježba, koju moramo raditi u stvarnom životu svaki put kada želimo napraviti promjenu, bila je pomalo haotična; sve je to bila sumnja, dijelom zbog malo informacija koje otkrivaju, a dijelom zato što nismo smjeli nazvati kompaniju da razjasnimo stvari.
Sitni otisak, ili skriveni, internet stope
Kao u životopisu, gdje dodajemo da govorimo engleski iako znamo reći samo "da" i "ne", operateri oni su zaduženi za veličanje dobrih strana svake karte, a one koje nisu tako dobre ih sakriju. Toliko da da bismo saznali sve detalje moramo pitati i pitati, a čak i tada, vrijedi pronaći detaljne informacije o stopi. Ova informacija će biti u ugovoru nakon što ga potpišemo, ali ovako ćemo to moći vidjeti kasnije.
Moraju se uzeti u obzir i drugi faktori, kao što je hardver koji će nam operater dati (ili pozajmiti, ovisno o ugovoru). Iznenadili biste se koliko puta nam je obećano a moćna internet konekcija koju možemo iskoristiti samo ako smo kablom spojeni direktno na ruter, jer se ispostavi da uređaj ne emituje u 5GHz. Ili nam nude kablovsku televiziju u 4K samo ako doplatimo za najnoviji dekoder, onaj dobar. Morate saznati sve, a oni to ne olakšavaju.
Poziv bi mogao riješiti nedoumice u vezi s internetom
Poziv ili pitajte na društvenim mrežama, budući da su neki operateri prisutni i rješavaju nedoumice na mrežama kao što je Twitter, to nam može pomoći da riješimo naše sumnje. Kada pronađemo internet stopu koja se čini kao dobra opcija, preporučljivo je pogledati šta nas najviše zanima i potvrditi da smo to upravo tako shvatili. To što u ponudi piše, i to velikim slovima i sa svjetlima, da su "1000 Megas simetrični" ne znači da ćemo onda napraviti brzinski test i vidjeti 1000/1000. Zašto? Jer morate uzeti u obzir nekoliko stvari:
- Je li to vlakno? Ako nije, tih 1000 Mega je čisti marketing. Oni koji žive u blizini glavnog grada uživat će u najbržoj vezi, a čak ni u njihovom slučaju ona nikada neće dostići maksimum.
- Koji je tip kabla koji dolazi do moje kuće? Postoje dvije opcije, HFC i FTTH. Drugi stiže do naše kuće, prvi ne. Prva opcija dolazi do tačke veze koja će biti blizu mesta gde živimo, a ti metri čine razliku i gde se gubi brzina. Osim toga, ima tendenciju da se lošije ponaša u lošim vremenskim uslovima, a uobičajeno je da se veza prekine kada pada jaka kiša.
- Kakav je ruter koji mi nudite? Kao što smo spomenuli, ako hardver nije dobar, neće biti ni veze. Da, uobičajeno je da je kompatibilan sa brzinom koju obećavaju, ali vaš WiFi možda neće biti. Rješenje za ovo može biti kupovina posebnog rutera, ali trošak ćemo snositi mi. Kompanija će vjerovatno ponuditi i ruter višeg ranga, ali se to obično plaća kao dodatak.
Da li je potreban poseban hardver ako koristim Linux?
S poštovanjem, to bi bila prva vijest Imao bih za 16 godina da je tako. 2005. godine sam se prvi put povezao na internet sa Linuxa. Sve je funkcionisalo kao Windows, i nisam morao da ubacujem CD sa drajverima jer je Linux kernel već imao sve što je potrebno. Posljednja stvar koju sam uradio u vezi s tim bilo je prije nekoliko mjeseci, kada sam kupio USB mini antenu da dodam kompatibilnost sa 5GHz frekvencijom laptopu koji to ne podržava iz kutije. U teoriji, mogao bi se koristiti samo na Windows i macOS, ali tražim malo Našao sam kako da to učinim da radi na Ubuntu. Morao sam malo da pronađem svoj život, ali to je bilo zbog nečega u vezi sa antenom, nema veze sa ruterom ili bežičnom vezom mog laptopa.
Što se tiče stabilnost veze, jer to može ovisiti o našem hardveru, softveru i kernelu koji koristimo. Moguće je da nam se to dogodi ili da nađemo nekog korisnika koji nam kaže da mu WiFi veza ne prestaje da pada, ali je manje vjerovatno ako se koristi LTS verzija kernela. Ako je ruter u redu, to je nešto što mi se nikada nije dogodilo, i ne sjećam se da sam naišao na bilo koji slučaj koji kaže da mu se to dogodilo u Ubuntuu. Da, uz komentare ljudi koji kažu da se to dešava u Rolling Release distribuciji, ali u rijetkim slučajevima.
Izmjerite našu vezu sa Linuxa
para izmerite vezu Korisnici interneta, Linuxa imaju različite opcije. S jedne strane, možemo to mjeriti iz pretraživača baš kao što to možemo učiniti u Windowsu, ali imamo i alate poput speedtest-cli, LibreSpeed ili čak možete sa curl. Ookla opcija je najpoznatija i najpoznatija, iako tačnost mjerenja varira u zavisnosti od servera sa kojeg se povezujemo.
Informacije koje će nam ovi alati pokazati mogu biti korisne. Ako nismo zadovoljni rezultatima, možemo se povezati kablom da vidimo šta nam pokazuju. Ako nisu ono što smo očekivali, onda ćemo morati pozvati operatera, koji će nam prvo reći da koristimo vlastiti alat za mjerenje brzine. U slučaju da ipak ne stignemo, doći će vrijeme da zatražimo objašnjenja, a vjerovatno i da promijenimo firmu. Na kraju, bitno je da imamo dobru uslugu koja nam omogućava da budemo mirni i da se povežemo bez problema.